Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara

Završeno obilježavanje 50. obljetnice dolaska karmelićana u Hrvatsku

Ponedjeljak, 22. 03. 2010.

Završni, akademski čin obilježavanja proslave 50. obljetnice dolaska karmelićana u Hrvatsku u karmelićanskom samostanu u zagrebačkim Remetama 22. ožujka okupio je brojne prijatelje Karmela, među kojima su bili i sisački biskup Vlado Košić te brojni redovnici i redovnice. Provincijal o. Vinko Mamić u pozdravu je govorio o razlozima prisutnosti karmelićana u Hrvatskoj te istaknuo: “Osnovni smisao našeg dolaska u Hrvatsku bio je pomoći ljudima da upoznaju Boga prisutnog u svakodnevnom životu. Skrb za duhovno, briga za razvoj i dozrijevanje one dimenzije ljudskoga bića koja nas osobno i kao zajednicu povezuje i ujedinjuje sa Stvoriteljem svega stvorenog, ostala je do danas prioritet našega poslanja u Crkvi i svijetu”. Tema priopćenja tajnika provincije dr. o. Jure Zečevića bila je “Pedesetogodišnja prisutnost Karmela u Hrvatskoj – prošlost, aktualno stanje i perspektive za budućnost”.

Dr. Zečević je podsjetio na višestoljetne veze karmelićana s Hrvatskom, primjerice na postojanje karmelskih samostana u Dubrovniku i Vrsaru još u 16. st. Intenzivniji kontakti počeli su, međutim, krajem 19. st., zaslugom o. Gerarda Tome Stantića. Karmelićane je u Hrvatsku zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac pozvao još 1939., kada i bosonoge karmelićanke u Brezovicu, ali su, stjecajem okolnosti, braća došla tek u rujnu 1959.

Hrvatska karmelska provincija sv. oca Josipa danas ima 48 članova, okupljenih u šest samostana, tri u Hrvatskoj te po jedan u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Bugarskoj.

Govoreći o budućnosti Karmela, dr. Zečević istaknuo je dvostruku opasnost: krivo shvaćenog pustinjačkog zatvaranja spram svijeta ili kvazimodernog, nekritičkog otvaranja svijetu, koje onda dokida ne samo karmelski i redovnički, nego i uopće kršćanski identitet. Potom je zaključio: ‘’Uz Karmel su se uvijek osobito vezivali pojmovi kao što su: duhovnost, molitva, kontemplacija. To je srce pripadanja Bogu i zato hrvatski Karmel, djelujući u Hrvatskoj, treba nastaviti tim istim putem. Ali geslo nije ‘ili akcija ili kontemplacija’ nego ‘i akcija i kontemplacija’. Oboje u pravoj ravnoteži’’.

Drugo je izlaganje, s temom “Percepcija redovničkih zajednica u kontekstu europskih integracija” održala Andrea Mewaldt iz ustanove Open Europe Consulting u Münchenu. U predavanju je spomenula koncept kulturne dijakonije kao put kojim se ljude može pozvati u samostan i pustiti ih da sudjeluju u kulturi, obrazovanju i duhovnosti, spominjući dobar primjer benediktinaca na pašmanskom Ćokovcu. Braća pozivaju goste da izuče pisanje ikona i da kroz to vrijeme sudjeluju u životu zajednice. “Ponuda je to koja međusobno povezuje povijest umjetnosti, ekumenu i duhovnost. U Europi trebamo redovnike koji svoju posebnost, svoj način života i svoju odluku za to čine vidljivima i iskustvima za druge. Sudjelovanje redovničkih zajednica u građanskom društvu obrnuti je put kako izaći iz samostanskih zidina k ljudima”, istaknula je Mewaldt i zaključila: “Tu posebnost valja iskoristiti za pozornost javnosti i pri tome ostati autentični kao redovnici. Ne da bi se nešto prodalo, nego da bi se svjedočilo o Evanđelju”.

Vrhunac proslave bila je nedjeljna euharistija koju je u samostanskoj crkvi predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a Provincija je u povodu zlatnog jubileja objavila dvojezičnu monografiju “50. obljetnica dolaska karmelićana u Hrvatsku”. (ika)