Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara

“Redovništvo u dijalogu s islamom” konferencija HUVRP-a / HKVRP-a za novinare

Četvrtak, 01. 02. 2007.

U povodu XI. svjetskog dana posvećenog života koji Crkva slavi na Svijećnicu, blagdan prikazanja Isusa Krista u Hramu, u Zagrebu je 1. veljače 2007. u 11 sati održana 5. konferencija za novinare koju su sazvali Hrvatska unija viših redovničkih poglavarica (HUVRP) i Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara (HKVRP). Tema konferencije bila je “Redovništvo u dijalogu s islamom”. Okupljene novinare, redovnice i redovnike pozdravila je predsjednica HUVRP-a s. Maria-Ana Kustura, SMI. U uvodnoj riječi predsjednica je istaknula da redovništvo veliki dio svog posvećenja oduvijek živi u dijalogu s inim religijama, novijim religioznim pokretima, svim stvorenim u prirodi i samom prirodom. Osvrćući se na zajedničku prošlost, posebno noviju, ratnu i poslijeratnu, ponosno je ustvrdila da je redovništvo muslimanima posvjedočilo evanđeoske vrijednosti pružajući im svestranu neophodnu pomoć: “Živeći svoju eklezijalnu dimenziju u srcu Crkve, na tisuće smo primjera pokazali sposobnost praštanja i tijekom samog ratnog vihora, kao i poslije, pomažući siromašnima, napaćenima, ranjenima, invalidima…”

Nakon predsjedničine uvodne riječi o konferencijskoj temi govorio je dr. sc. o. Jure Zečević, OCD, koji je istaknuo da naš kršćanski Bog nije u sebe zatvoreni Bog, nego Bog dijaloga i odnosa. Narav kršćanstva je dijaloška i redovništvo je pozvano biti dijaloško. Suvremeni svijet je postao globalno “selo”. Posvećene osobe pozvane su na iznalaženje načina kako živjeti pluralnost i različitost u tom svijetu. Pritom je o. Jure posebno naglasio da je redovnicima po pitanju dijaloga potrebno polaziti od crkvenih dokumenata i dokumenata vlastitih redovničkih ustanova. Apostolska pobudnica “Vita consecrata” (br. 102) govori o dijalogu s drugim religijama, o dijalogu postignutom kvalitetnim duhovnim životom. Dokument se dotiče i područja dijalogiziranja kao što je skrb za ljudski život, suosjećanje u fizičkim i duhovnim patnjama, zalaganje za pravdu i mir. U drugom dijelu izlaganja predavač je kratko predstavio dijalog s drugim religijama u kontekstu duhovnosti karmelskog reda. Mistično iskustvo je odredišna točka u dijalogu s islamom. S duhovnim čovjekom bilo koje religije lako je komunicirati za razliku od isključivog čovjeka, neovisno o tome kojoj religiji pripada. Istinski duhovni ljudi posreduju drugima vrijednosti svoje religije, grade mostove među religijama, međusobno se obogaćuju, oni su istinske slike Božje. Na kraju je o. Jure naglasio da što je neka religija bogatija duhovnim ljudima to su vidljiviji njezini učinci na svijet.

Dr. sc. fra Emanuel Hoško, OFM, u svom je govoru ustvrdio da mi kao kršćani trebamo biti prozirnost duhovnosti i da nije dovoljno čuvati bogatstvo naše kršćanske duhovnosti samo za sebe. Naime, naglasio je fra Emanuel, uvijek treba slijediti otvorenosti svetoga Franje prema drugima i drukčijima. Franjevaštvo je donijelo svojevrsnu franjevačku paradigmu konkretnog odnosa s muslimanima na području Svete Zemlje i Bosne i Hercegovine. Specifičnost te paradigme je u susretu i suživotu s onima koji vjeruju drukčije, a pritom samima ostati kršćanima, ali ne tražiti da to i oni postanu.

No, ako oni to zatraže promatrajući naš sveti život, onda trebamo ići dalje, naviještati evanđelje, ponuditi im naše vrijednosti. Sveti Franjo je u svom vremenu išao korak ispred Crkve nazivajući muslimane braćom, ali nije kritizirao ni Crkvu ni muslimane. Dapače, uočio je da je osnova svakog dijaloga duhovnost, a onda konkretan izvedbeni program. Svojim zalaganjem Franjo je ishodio važnu stvar da su franjevci prisutni u islamskom svijetu. Na kraju predavač je iznio kratak povijesni pregled suživota franjevaca i muslimana u Bosni i zaključio da su franjevci bili tijekom povijesti temeljno jamstvo za život i preživljavanje katoličkog pučanstva u Bosni i Hercegovini.

Mala Isusova sestra Blaženka u svom je izlaganju predstavila duhovnost i otvorenost dijaloga u životu i služenju njezinog Bratstva malih Isusovih sestara. Bl. Charles de Fouchauld i mala sestra Magdalena utemeljili su tu zajednicu (1933., 1939.) s osnovnom karizmom – živjeti u suradnji s muslimanima. Svjesni odgovornosti tog suživota, njihovi sljedbenici sada žive svoj posvećeni život po programu svjedočenja vjere, međusobnog poznavanja i suradnje u služenju. Njihovo poslanje je davati ljudima lice evanđelja, lice Isusovo živeći blaženstva i biti model odnosa prenesenog u druge sredine. Sestra Blaženka je navela konkretne primjere suživota s muslimanima u različitim dijelovima svijeta. Na kraju je nazočnima prenijela svoje iskustvo kada ona i njezine sestre svakodnevno u molitvi nose i muslimansku braću te na taj način u dubini svoje duše susreću drugoga i drukčijega.

Na kraju konferencije dodijeljena je i III. novinarska nagrada Posvećeni život koja se dodjeljuje za najbolja novinarska dostignuća koja “na vjerodostojan način prikazuju život i djelovanje redovničkih osoba ili zajednica”. Nagradu je dobio Vlado Čutura, novinar Glasa Koncila, a posebno priznanje za ustrajno i kvalitetno praćenje redovničkih zbivanja dodijeljeno je Željki Zelić, suradnici IKA-e. Nagrađenima čestitke, a sve novinare podsjećamo da je raspisana i IV. novinarska nagrada Posvećeni život. Svi radovi koji zadovoljavaju kriterije za dodjelu te redovničke nagrade, trebaju se do 10. siječnja 2008. dostaviti Tajništvu HUVRP-a / HKVRP-a.