Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara

Proslava jubileja p. Antuna Cveka

Subota, 19. 12. 2009.

Katolička udruga “Kap dobrote” i Zaklada “Biskup Josip Lang” organizirali proslavu jubileja p. Antuna Cveka, DI. Proslava se pod motom, koji je i životni moto slavljenika „Vjera bez djela je mrtva” (Jak 2,25) održala u subotu, 19. prosinca u Velikoj dvorani Rezidencije Družbe Isusove u Zagrebu. Mnogo suradnika, prijatelja, podupiratelja, kao i zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije s. Jelena Lončar i zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević svojim dolaskom odali su čast i zahvalu p. Cveku u povodu njegovih 75 godina života, 40 godina socijalnog apostolata i 35 godina svećeništva.

Na početku programa, okupljene je pozdravio superior Rezidencije Družbe Isusove Marijan Steiner. Istaknuo je kako je p. Cvek kao 33 godišnjak ušao u Isusovački red, napustivši radno mjesto u ZET-u, te je već nakon završetka novicijata, na početku svog filozofskog studija 1969. godine započeo svoje socijalno djelovanje. Vrhunac u organiziranju socijalnog apostolata okrunio je osnutkom „Kapi dobrote” i Zakladom biskup Josip Lang. Iako mu je od jeseni nakon ozbiljne bolesti, službeno prebivalište na Fratrovcu, on i dalje dolazi u Palmotićevu želeći i dalje raditi za siromašne, starije, bolesne, osamljene osobe, istaknuo je p. Steiner. Hvala vam na svem trudu i naporu da unesete barem malo svijetla u živote ljudi u našem gradu. Neka Vas Gospodin i dalje blagoslovi u vašim životnim nastojanjima, rekao je p. Steiner.

Predsjednik ZBJL p. Mijo Nikić istaknuo je kako je p. Cvek dobri duh Zagreba. U ime toga grada, u ime svih starih, nemoćnih i siromašnih osoba koji ste Vi unijeli nadu u srca i obnovili volju za životom, u ime korisnika Langovog doma u Maloj Gorici, u ime svih onih kojima ste podijelili posljednje sakramente pa i u ime onih 4200 pokojnika koje ste otpratili na zadnja počivališta kao i u svoje osobno ja Vam od srca čestitam i želim još puno zdravlja i snage, da započeta djela nastavite Bogu na slavu i tjelesnu korist siromaha i patnika. Zahvaljujemo dragom Bogu za sve dobro što je preko vas učinio i molimo ga, da i nadalje preko Vas tješi ožalošćene, hrani gladne, dvori bolesne, hrabri malaksale, a povrh svega da preko Vas pali svjetlo vjere, nade i istinske ljubavi u srcima onih kojima je prije svega potrebna milost i ljubav Božja, rekao je p. Nikić, te se osvrnuo na dugogodišnju suradnju s p. Cvekom.

Naglasio je kako slavljenik ima sposobnost oduševiti ljude da se kao volonteri uključe u humanitarne akcije i tako pomognu ljudima u nevolji. Posvjedočio je kako se p. Cvek zauzimao kod državnih vlasti za invalide domovinskog rata, da dobiju krov nad glavom i prime zasluženu mirovinu. U tu svrhu više je puta angažirao medije i organizirao molitvenu podršku većeg broja ljudi da spasi jednog invalida, branitelja Domovinskog rata od deložacije koja mu je prijetila. Stoga, ova naša proslava je samo skroman znak zahvalnosti za velika djela koje je ovaj čovjek učinio ljudima koji žive na rubu društva, rekao je p. Nikić.

Nevenka Mišić iz udruge “Kap dobrote” istaknula je kako je prije 19 godina, 19. prosinca 1990. godine u toj dvorani održana osnivačka skupština Katoličke udruge „Kap dobrote”. Iznimno me veseli spoznaja da postoje ljudi dobre volje koji su spremni darivati se drugima surađujući s p. Antunom. Pomaganje drugima nije samo znak materijalnog davanja, već je pružena ruka prijateljstva i podrške u ostvarivanju pravih istinskih vrijednosti, rekla je Mišić, te zahvalila svima koji su bili dionici Božje dobrote prema starijim, bolesnim i nemoćnim osoba.

Zahvaljujući p. Cveku, istaknula je zahvalu i za sve što je i ona osobno tijekom deset godina primala. Vi i Vaši siromasi postali ste dio mog života. Vi ste uz Božju pomoć obavili velik posao i nadam se da ćemo biti Vaši dostojni sljedbenici. Zahvalni smo Bogu i Vama, jer smo preko Vas otkrili jedan drugi svijet, svijet istinskih siromaha, rekla je Nevenka Mišić, te u znak zahvalnosti u ime udruge slavljeniku uručila buket od 40 bijelih ruža, za 40 godina socijalnog apostolata.

U ime grada Zagreba zahvalu je izrekla Jelena Pavičić Vukičević. Ona je podsjetila, da ispunjena dvorana unatoč snježnom jutru sve govori o dobrim djelima p. Cveka. Naglasila je, kako ono što su kroz “Kap dobrote” i dobročinstvo p. Cveka dobili mnogobrojni sugrađani Zagreba nije samo materijalno. Materijalno je možda bio povod za susret, da se pruži utjeha. No, to je nešto što ni jedna socijalna politika razvijene države, bilo kojeg bogatog grada ne može nadomjestiti. Upravo je to ono na čemu je grad Zagreb zahvalan i p. Cveku i “Kapi dobrote” i svim drugim udrugama u okrilju Katoličke Crkve, ali i uopće u okrilju civilnoga društva, rekla je zamjenica gradonačelnika, te p. Cveku poželjela puno zdravlja i snage, da i dalje može raditi ono što radite najbolje u našem gradu.

U ovoj prigodi slavljeniku i okupljenima se obratio predstavnik Sindikata umirovljenika Stjepan Krajačić, te zahvalio p. Cveku za dugogodišnju suradnju i na svemu onome što je tih godina i on osobno naučio.

U obliku intervju, Nevenka Mišić i p. Cvek predstavili su nastavak “Kapi dobrote”, te se osvrnuti uopće na socijalni apostolat p. Cveka koji je pojasnio, kako sve seže u daleku 1977. godinu kada je u Palmotićevoj pri župi osnovana karitativna grupa, koja je od početka djelovala drugačije od župskog caritasa. Cilj je bio pomoći čovjeku tamo gdje se nalazi, čovjeku koji ne može doći sam po pomoć. Karitativna grupa u tom obliku je djelovala do 1990. godine, kada su se stvorili preduvjeti da se formira udruga. P. Cvek je istaknuo kako je i udruga nastavila taj put djelovanja, tj. doći kod čovjeka tamo gdje se nalazi, ne možemo očekivati da će potrebiti dolaziti kod nas, mi smo oni koji moramo njih tražiti, kod njih dolaziti, rekao je p. Cvek. Na kraju se osvrnuo na aktualno stanje te buduće djelovanje, te je istaknuo kako svi postojeći volonteri uz najbolju volju svim svojim silama nikako ne mogu udovoljiti ni izdaleka onim potrebama koje su sada potrebne na terenu. Stoga bi bilo potrebno formirati tim od pet osoba u kojem bi bili i socijalna radnica, medicinska sestra, kao i kućni majstor, te bi tako mogli pokriti cjelokupne potrebe. To ne znači da volonteri nisu potrebni. Oni su nužno potrebni i nezamjenjivi, ali situacija na terenu pokazuje da je potreban i profesionalan tim, rekao je p. Cvek.

U nastavku obilježavanja jubileja, odvjetnik Anđelko Jureško je kratko predstavio okolnosti u kojima je osnovana Zaklada biskup Josip Lang. On je naglasio kako je inicijativni odbor došao do zaključka da osnivač treba biti Družba Isusova, radi postizanje vjerodostojnosti i povjerenja, a da u tijelima zaklade trebaju sudjelovati laici. Također se osvrnuo i na sam naziv Zaklade. Naime, željelo se dati ime “Ante Gabrić”, no kako je postojala već udruga s tim imenom, odustalo se od toga kako ne bi došlo do konfuzije. Obavljena je i konzultacija s kardinalom Josipom Bozanićem, te je odlučeno da Zaklada nosi ime biskupa Josipa Langa, a sama Zaklada je osnovana 8. lipnja 2002. godine.

U pogledu Zaklade, p. Cvek je podsjetio kako Zaklada ima korijene u “Kapi dobrote”, te naglasio kako “Kap dobrote” i Zaklada imaju isti cilj, a različito djelovanje. “Kap dobrote” djeluje na terenu i pomaže osobama koje su nemoćne i zaboravljene i to na mjestima gdje se one nalaze, dok Zaklada smještava one koji nemaju sredstva da se smjeste u neki dom. Zaklada zajedno s “Kapi dobrote” čini veliko djelo pomoći bližnjemu, rekao je p. Cvek, te izrazio nadu da će uskoro započeti gradnja stacionara, koji je nužno potrebna.

Kraća izlaganja tijekom programa imale su i prof. Marija Cvitanović na temu “Socijalno-karitativni apostolat p. Cveka”, Iva Hravčić „Kako i kome pomaže o čemu će govoriti”, dok je o Zakladi “Biskup Josip Lang” i njezinim ostvarenim projektima govorit će Ljubica Frančešević, a o Humanitarnoj akciji “Ne zaboravi me” Marina Jurčić. Također je prikazan i film “Kap dobrote i srce za druge” u trajanju od 5 minuta u režiji P. Jerka Bana.

Na kraju programa, p. Cvek je predstavio novu inicijativu, tj. u nastavku djelovanja pokrenuti duhovnu obnovu pod geslom „Sve obnoviti u Presvetom Srcu Isusovu i Bezgrešnom Srcu Marijinu”, a sve za „bolji i pravedniji svijet”. Obnovu pokreće „Zajednica kršćanske ljubavi” koja nije ni udruga, ni ustanova, već zajednica dobrih ljudi koji žele dati svoj doprinos za bolje opće dobro.

U glazbenom dijelu programa nastupila je Nikolina Pinko, a prisutni su imali priliku čuti zvučni zapis himne „Kapi dobrote” pjesmu „Slap” koju je izveo pok. Ivica Percl. U programu je sudjelovala i prof. Marina Katinić koja je pročitala odlomak iz knjige „Sjeti me se” u kojem su opisane istinite priče ljudi koji su zaboravljeni, a trebaju našu pomoć.

Predstavljene knjige izdane u povodu jubileja p. Antuna Cveka

U tijeku obilježavanje jubileja p. Antuna Cveka, DI u subotu, 19. prosinca u Velikoj dvorani Rezidencije Družbe Isusove u Zagrebu predstavljena su dva prigodna izdanja. Riječ je o zborniku radova u čast p. Antunu Cveku prigodom 75 godina života i 40 godina socijalnog apostolata „Vjera bez djela je mrtva” koji je uredio p. Mijo Nikić, te knjizi „Sjeti me se” koju je slavljenik napisao zajedno s Andreom Ćakić. Knjige je izdala Zaklada biskupa Josipa Langa.

Predstavljajući Zbornik, p. Pero Vidović, DI je podsjetio kako je biblijski citat „Vjera bez djela je mrtva” (Jak 2,25) koju je Jakov u četiri navrata istaknuo, gotovo dvije tisuće godine kasnije postao životni stav slavljenika p. Cveka, a prema tome je ime dio i sam zbornik. Na istovjetan način nekada Jakov, a u naše vrijeme p. Cvek izgrađivali su, u praksu provodili i verificirali svoj životni stav i vidokrug na stranicama Svetoga pisma. P. Cvek nije se mogao i ne može se pomiriti s nepremošćenom provalijom između onoga što Sveto pismo zahtjeva za siromahe i mizerne životne stvarnosti siromaha. Prema Bibliji, Zemlja bi i mogla i morala postati ugodnim domom za sve, bez iznimke. U biblijskom narodu jedan od konkretnih zauzimanja za one koji su upali u bijedu bila je institucija Jubilarne godine. Bio je to događaj koji se zapravo odnosio na dvoje: na ljudsku osobu i na Zemlju. S biblijsko-teološkog gledišta briga za dostojanstvo ljudske osobe utemeljena je prvenstveno na zbilji povijesti spasenja, a stav prema bogatstvima Zemlje proizlazi iz teologije stvaranja, rekao je p. Vidović, te pojasnio kako utemeljenost biblijske zaštite dostojanstva svakoga ljudskoga bića na stvarnosti povijesti spasenja izvire iz egzodusa, posebno iz svetosti Sinajske perspektive.

Nadalje je istaknuo kako se na teologiji stvaranja temeljilo jednako pravo svih ljudi na Zemlji. Iz biblijskog ideala, materijalni i duhovni prosperitet Zemlje gledan u cjelini, je da je ona stvorena za sve, Bog ju je darovao na specifičan način svima koji na njoj žive i zato na Zemlji prema Svetome pismu prema izričitoj Božjoj zapovijedi ne smije uopće biti siromaštva. Naime, pojasnio je p. Vidović, Zemlja se prema Bibliji promatra istodobno u relaciji s čovjekom i Bogom. Ona je s obzirom na čovjeka dom za svako ljudsko biće. Zemlja, premda darovana uvijek ostaje i nikad ne prestaje biti Božjim vlasništvom. Zato se čovjek vođen pohlepom i profitom ne može nekažnjeno špekulantski kockati sa zemaljskim bogatstvima, a posebno ne sa Zemljom kao cjelinom, upozorio je p. Vidović te podsjetio kako su u takvom slučaju i zločin i kazna čovjekovo djelo zbog kojeg nažalost stradavaju i krivci i oni koji su nedužni. Budući da se Bog izričito i izravno izjasnio „Zemlja pripada meni”, čovjek bi se morao slikovito rečeno dogovarati s Bogom kako sa Zemljom i na Zemlji smije, a kako ne smije postupati. Iz perspektive ljudskog zlorabljenja zemaljskih dobara očekuje se čak Božja pobuna protiv nastale ljudske bijede na zemlji. Bog se međutim hoće pobuniti samo u nama i posredstvom nas, rekao je p. Vidović te istaknuo kako p. Antuna Cveka u takvom biblijskom kontekstu, u njegovoj borbi za siromahe vidi kao Božjeg pobunjenika. To točno formulira poznata sintagma za njega, dobri duh Zagreba. Mi danas ovdje iskazujući p. Cveku svoju zahvalnost i priznanje posvećujemo mu ovaj zbornik, cjelodnevnu svečanost. Dok Ti čestitamo volio bih zaviriti na trenutak u Tvoju dušu. Zamjećujem da je Tvoja radost danas premda velika, ipak uvjetna. Zašto? Zato što nije dostatan samo jedan dobri duh u hrvatskom glavnom gradu, trebalo bi nam u Zagrebu u svakom gradu i svakom mjestu diljem Lijepe naše i diljem svijeta puno dobrih duhova. Biblijski rečeno, dragi p. Cvek, raduje Te ova proslava, raduje Te ovaj zbornik u onoj mjeri u kojoj se Ti smiješ nadati da će se zbog ovog današnjeg zajedništva i povodom njega pojaviti novi poput Tebe, Božji pobunjenici protiv bijede, bijede na čovječjoj i Božjoj zemlji na kojoj uopće ne bi smjelo biti siromaštva i bijede, zaključio je p. Vidović.

Vezano uz predstavljanje knjige „Sjeti me se” izlaganje na temu „P. Cvek i mediji” održala je suautorica scenaristica i urednica na HRT-u Andrea Ćakić. Na početku je istaknula, kako je povod za početak suradnje između p. Cveka i nje bila fotografija u novinama koja je prikazivala svećenika na biciklu ispod koje je pisalo „dobri duh Zagreba”. Tijekom desetak godina suradnje nastala su četiri dokumentarna filma, dvije knjige i preko 80 članaka za „Glasnik srca Isusova i Marijina”. Podsjetila je kako je prvi film koji je snimljen bio naslovljen „Znaju li da je Božić?” i odnosio se na siromašne ljude u našem gradu koji su bili u raznoj vrsti nevolja i na koje su mnogi zaboravili. Ćakić je istaknula kako se nakon emitiranja filma dogodilo ono što se događalo nakon svakog pojavljivanja p. Cveka na ekranu: redakcija je bila zasuta pozivima ljudi koji su željeli pomoći osobama prikazanima u filmu, ali i saznati više o djelovanju p. Cveka. Ali ta promjena nije utjecala samo na gledatelje, već i ekipu koja je radila na snimanju. Tako su često izmjenjivali dojmove sa snimanja i brzo došli do zaključka kako pater zaslužuje cijeli dokumentarac, i tako je suradnja nastavljena. Ćakić je naglasila kako je dio volontera iz njegove blizine bio zaštitnički nastrojen i pomalo u strahu kako će to ispasti, međutim pater je odmah shvatio kako mediji mogu pomoći njegovom apostolatu. Snimanje filma bila je prilika ne samo biti cijeli tjedan s p. Cvekom, već i još jasnije shvatiti što ga čini posebnim, zbog čega ljudi i njegovom prisustvu zaboravljaju na brige. Vidjeli smo kako je to kad netko živi nesebičnost i darivanje, istaknula je Andrea Ćakić. Film o p. Cveku do danas je emitiran deset puta i postao je najemitiraniji dokumentarac HTV-a, a svako novo emitiranje kod gledatelja nanovo ima veliki odjek. Ljudi su prepoznali paterovu istinitost i gdje god se pojavljivao, bio to radio, televizijske emisije ili novinski članci, uvijek je privlačio istu pozornost. Nikada nisam srela nikog tko je tako korisno upotrijebio moć medija. Osim direktne pomoći koju su ljudi slali točno određenim osobama čije su ih sudbine takle, pater je uspio pobuditi i osjetljivost ljudi za bližnjeg. I to iz jednostavnog razloga: njemu se vjeruje, a to je danas tako rijetko. P. Cvek je putem medija širio svoju ideju suosjećanja, a mi smo shvatili da smo u toj priči most, i to sretan most, između njega i ljudi s druge strane ekrana, rekla je Ćakić, te kratko predstavila i druga dva filma „Posljednji dom” i „Gdje se sakrio Božić”. Također se osvrnula i na rubriku u Glasniku koja već sedam godina donosi priče iz života potrebitih. Rubrika je iznjedrila i dvije knjige. S vremenom su se u Glasnik počeli javljati oni koji su spremni pomoći, a p. Cvek bio je sretan jer je uspio probuditi uspavane savjesti, rekla je Andrea Ćakić koja je zajedno s p. Cvekom napisala knjigu „Sjeti me se” u kojoj su predstavljene istinite priče zaboravljenih osoba koje nam poručuju da ih se sjetimo, da nam na Posljednjem sudu ne bude žao.

Predstavljanje knjige pjevanjem je uveličao dječji zbor “Plamičci” župe sv. Petra u Zagrebu pod vodstvom Nikoline Pinko.

Misa zahvalnica za jubileje p. Antuna Cveka

U povodu jubileja p. Antuna Cveka, DI 75 godina života, 40 godina socijalnog apostolata i 35 godine svećeništva, u bazilici Srca Isusova u Zagrebu 19. prosinca svečano misno slavlje predvodio je zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić. U koncelebraciji bili su i slavljenik p. Antun Cvek, predsjednik Zaklade „Biskup Josip Lang” p. Mijo Nikić i novi duhovnik udruge „Kap dobrote” p. Mate Anić, DI.

U propovijedi biskup Pozaić je podsjetio kako nas došašće neprestano podsjeća da će Bog učiniti čudesa kako bi ispunio svoja obećanja i ostvario naše nade. Onaj koji vjerno i pozorno osluškuje Božji glas, onaj koji čuje glas vapijućega Boga u pustinji u vremenu egoizma i pohlepe za profitom po svaku cijenu, u vremenu transparentne korupcije i lažne recesije, u vremenu nebrige i prezira malenih i siromašnih, usred svakodnevne vreve života, taj bi mogao čuti Božje riječi poziva “Prije nego što te oblikovah u majčinoj utrobi, ja te znadoh; prije nego što iz krila majčina izađe, ja te posvetih, za proroka svim narodima postavih te.” (Jr 1,5). Mogao bi čuti i onu drugu riječ „imenom sam te zazvao ti si moj, Jer dragocjen si u mojim očima, vrijedan si i ja te ljubim. Ne boj se, jer ja sam s tobom” (Iz 43, 1-5). Tko razmišlja i moli shvaća te poruke i u životu ih ostvaruje, shvaća bez poteškoće da je istinita i životno presudna poruka „Bog je ljubav”. Shvaća da je čovjek stvoren na sliku Božju, na sliku Boga koji je ljubav, rekao je biskup te podsjetio kako je taj čovjek pozvan da i on bude ljubav po svojim djelima prema svom bližnjemu. Takav čovjek shvaća da je sudbinski istinita riječ „što god učiniste jednome od ove moje najmanje braće, meni učiniste” (Mt 25,40).

Glas Božjeg prozivanja u povijesti ljudskog roda je povijest pojedine osobe, ne prestaje. Sami smo tome danas na poseban način svjedoci. Svjedoci smo Božje dobrote, stoga zahvaljujemo Bogu i slavimo ga za nama i našem vremenu darovanog p. Antuna Cveka. Čestitamo mu i zahvaljujemo što je prihvatio Božji poziv da bude na tako istaknutom i važnom i zahtjevnom i teškom i dragocjenom položaju u vremenu i prostoru kako ga je Gospodin pozvao i postavio, rekao je biskup.

Nalazimo se u došašću. Naš je slavljenik Tonček jedno veliko trajno, uporno i neugasivo došašće svjetla i radosti za bezbrojne Božje siromahe u ovoj zagrebačkoj čekaonici napuštenosti, prezira, zapostavljenosti, zaborava, podsjetio je biskup, te pozvao na molitvu za nove navjestitelje, za Ivane Krstitelje i za nove patre Tončeke.

Na kraju mise zahvalu Svevišnjem za svoje jubileje izrekao je p. Antun Cvek. Zahvalio je i Presvetom Srcu Isusovu u čijoj je sjeni živio gotovo trideset godina i primao velike milosti. Zahvalio je biskup Pozaiću na predvođenju misnog slavlja, kao i poglavarima koji su se sve vrijeme brinuli za sve njegove potrebe, svim suradnicima s kojima je surađivao kroz četrdeset godina, i svima koji su dali bilo kakav doprinos za ostvarenje velikog djela, a zahvalio je i onima koji su ga se sjetili i brinuli o njemu u njegovoj bolesti.
Prije blagoslova, biskup Pozaić je slavljeniku prenio čestitke, pozdrave i dobre želje zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića. Također je podsjetio i na osobnu povezanost s p. Antunom Cvekom.

Misno slavlje pjevanjem je uveličala Nikolina Pinko.

Antun Cvek rođen je 10. veljače 1934. godine u Bizeku kraj Zagreba. Izučio je zanat za autolimara, položio majstorski ispit te radio u ZET- od 1957. do 1967. godine. Završio je i ekonomsku školu. God. 1967. ulazi u Družbu Isusovu. Studira filozofiju i teologiju. Za svećenika je zaređen 1974. godine. Od 1969. godine do danas bavi se apostolatom starijih i bolesnih, radi čega je nazvan „dobri duh Zagreba”.

Osnivač je udruge „Kap dobrote” (1990.), kao i Zaklade „Biskup Josip Lang „(2002.).

Dobitnik je nagrade „Ponos Hrvatske 2008”. (ika)