Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara

Poruka pape Benedikta XVI. za Svjetski misijski dan 2010.

Subota, 23. 10. 2010.

Draga braćo i sestre, mjesec listopad, s proslavom Svjetskog misijskog dana, pruža dijecezanskim i župnim zajednicama, ustanovama posvećenog života, crkvenim pokretima i čitavom Božjem narodu priliku obnoviti zauzetost u naviještanju evanđelja i dati pastoralnim aktivnostima širi misijski doseg. Taj nas godišnji događaj poziva snažno živjeti liturgijske i katehetske, karitativne i kulturne trenutke po kojima nas Isus Krist poziva za stol svoje riječi i euharistije, kako bismo kušali dar njegove prisutnosti, odgajali se u njegovoj školi i sve svjesnije živjeli u sjedinjenosti s njim, Učiteljem i Gospodinom. On sâm kaže: “tko mene ljubi, njega će ljubiti Otac moj, i ja ću ljubiti njega i njemu se očitovati” (Iv 14, 21).

Jedino na temelju toga susreta s Božjom ljubavlju, koji mijenja čovjekov život, možemo živjeti u zajedništvu s njim i jedni s drugima i pružati braći vjerodostojno svjedočanstvo i obrazložiti nadi koja je u nama (usp. 1 Pt 3, 15). Odrasla vjera, kadra potpuno se predati Bogu sa sinovskim stavom, jačana molitvom, razmatranjem Božje riječi i učenjem vjerskih istina uvjet je za promicanje novoga humanizma, utemeljenog na Isusovu evanđelju.

U listopadu se, usto, u mnogim zemljama iznova pokreću razne crkvene aktivnosti nakon ljetne stanke i Crkva nas poziva naučiti od Marije, posredstvom molitve svete krunice, razmatrati naum Očeve ljubavi o ljudskom rodu, kako bismo ga ljubili kao što ga on ljubi. Nije li to možda također smisao misije?

Otac nas, naime, poziva da budemo ljubljena djeca u njegovu ljubljenom Sinu, te da prepoznamo kako smo svi braća i sestre u njemu, daru spasenja za čovječanstvo podijeljeno neslogom i grijehom, i Objavitelju pravoga lica Boga koji je “tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni” (Iv 3, 16).

“Htjeli bismo vidjeti Isusa” (Iv 12, 21) molba je koju su, u Ivanovom Evanđelju, neki Grci, koji su došli hodočastiti u Jeruzalem povodom Pashe, uputili Filipu. Ona odzvanja također u našem srcu u ovom mjesecu listopadu, koji nas podsjeća kako čitava Crkva, koja je “po svojoj naravi misionarska” (Ad gentes, 2), ima zadatak i dužnost naviještati evanđelje i poziva nas da budemo promicatelji novosti života, kojeg čine istinski odnosi u zajednicama utemeljenim na evanđelju. U multietničkom društvu u kojem su prisutni raznorazni oblici usamljenosti i ravnodušnosti, kršćani moraju naučiti pružati znakove nade i njegovati sveopće bratstvo, gajeći velike ideale koji preobražavaju povijest i, bez lažnih iluzija ili beskorisnih strahova, težiti tome da učine planet domom za sve ljude.

Poput Grka od prije dvije tisuće godina, i ljudi našeg doba, možda čak i nesvjesno, traže od vjernika ne samo da “govore” o Isusu, već i da im “daju vidjeti” Isusa, da učine da Otkupiteljevo lice zablista u svakom kutku zemlje pred naraštajima novog tisućljeća i osobito pred mladima sa svih kontinenata, kojima je evanđeoski navještaj u prvom redu namijenjen. Oni moraju shvatiti da kršćani nose Kristovu riječ zato što je on istina, zato što su pronašli u njemu smisao i istinu za svoj život.

Ta promišljanja upućuju na misijsko poslanje koje su primili svi krštenici i čitava Crkva, ali koji se ne može ostvariti na uvjerljiv način bez dubokog, zajedničkog i pastoralnog obraćenja. Naime, svijest o pozivu naviještati evanđelje potiče ne samo pojedinog vjernika, već sve dijecezanske i župne zajednice na cjelovitu obnovi i sve se više otvarati misijskoj suradnji među Crkvama, kako bi se promicalo naviještanje evanđelja u srcu svake osobe, svakog naroda, kulture, rase, nacionalnosti na svim meridijanima i paralelama. Tu svijest jačaju svojim djelovanjem svećenici Fidei donum, posvećene osobe, katehete, laici misionari u stalnom nastojanju promicati crkveno zajedništvo, tako da se i pojava “interkulturalnosti” može uklopiti u model jedinstva, u kojem će evanđelje biti kvasac slobode i napretka, izvor bratstva, poniznosti i mira (usp. Ad gentes, 8). Crkva je, naime, “u Kristu na neki način sakrament odnosno znak i sredstvo najprisnijeg sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda” (Lumen gentium, 1).
Crkveno se zajedništvo rađa iz susreta s Božjim Sinom, Isusom Kristom koji putem crkvenog navještaja dopire do ljudi i stvara zajedništvo s njim samim a samim tim i s Ocem i Duhom Svetim (usp. 1 Iv 1, 3). Krist uspostavlja novi odnos između čovjeka i Boga. “[On] nam objavljuje ‘da je Bog ljubav’ (1 Iv 4, 8) te nas ujedno poučava da je nova zapovijed ljubavi osnovni zakon ljudskog savršenstva, pa prema tome i preobrazbe svijeta. Tako ona onima koji vjeruju u božansku ljubav donosi sigurnost da je svim ljudima otvoren put ljubavi i da nije uzaludan napor oko uspostave sveopćeg bratstva” (Gaudium et spes, 38),
Crkva postaje “zajedništvo” na temelju euharistije, u kojoj Krist, prisutan u kruhu i vinu, svojom žrtvom ljubavi gradi Crkvu kao svoje tijelo, ujedinjujući nas s trojedinim Bogom i jedne s drugima (usp. 1 Kor 10, 16 sl.). U apostolskoj pobudnici Sacramentum caritatis napisao sam: “Doista, ljubav koju slavimo u sakramentu, ne možemo zadržati za sebe. Ona po svojoj naravi zahtijeva da je priopćimo svima. Svijet je potrebit Božje ljubavi, susreta s Isusom Kristom i vjere u njega” (84). Iz toga razloga euharistija nije samo izvor i vrhunac života Crkve, već i njezina poslanja: “Autentično euharistijska Crkva jest misijska Crkva” (isto), koja može donijeti svima zajedništvo s Bogom, naviještajući s uvjerenjem da “što smo vidjeli i čuli, navješćujemo i vama da i vi imate zajedništvo s nama” (1 Iv 1, 3).

Predragi, na ovaj Svjetski misijski dan u kojem se pogled srca širi na nepregledna područja misije, svi se osjetimo protagonistima crkvenog zauzimanja za naviještanje evanđelja. Poticaj na misije je uvijek bio znak vitalnosti za naše Crkve (usp. enc. Redemptoris missio, 2) i njihova je suradnja jedinstveno svjedočanstvo jedinstva, bratstva i solidarnosti koje daje uvjerljivost navjestiteljima Ljubavi koja spašava!
Stoga ponovno upućujem poziv svima na molitvu i, usprkos ekonomskim teškoćama, na pružanje bratske i konkretne pomoći kao potpora mladim Crkvama. Ta gesta ljubavi i dijeljenja, koju će dragocjena služba papinskih misijskih djelâ, kojima izražavam svoju zahvalnost, pobrinuti širiti potpomoći će izobrazbu svećenika, sjemeništaraca i bogoslova i kateheta u najudaljenijim misijskim krajevima i biti poticaj mladim crkvenim zajednicama.

U zaključku godišnje poruke za Svjetski misijski dan, želim, s osobitom ljubavlju, izraziti svoju zahvalu misionarima i misionarkama, koji, često i vlastitim životom, svjedoče u najudaljenijim i najtežim krajevima događaj Božjega kraljevstva. Njima, koji su prethodnica naviještanja evanđelja, ide prijateljstvo, blizina i potpora svakog vjernika. Neka ih “Bog (koji) ljubi vesela darivatelja” (2 Kor 9, 7) ispuni duhovnim žarom i dubokom radošću!

Poput Marijinog “da”, svaki velikodušni odgovor crkvene zajednice na Božji poziv na ljubav braće pobudit će novo apostolsko i crkveno majčinstvo (usp. Gal 4,4.19.26), koje dopušta da ga iznenadi otajstvo ljubavi Boga, koji “kada dođe punina vremena, odasla… Sina svoga” (Gal 4, 4), i koje daje povjerenje i odvažnost novim apostolima. Taj će odgovor sve vjernike osposobiti da budu “u nadi radosni” (Rim 12, 12) u ostvarivanju Božjeg nauma, koji želi “da se cijeli ljudski rod oblikuje u jedan Božji narod, da sraste u jedno Tijelo Kristovo i da se izgradi u jedan hram Duha Svetoga” (Ad gentes, 7).

Iz Vatikana, 6. veljače 2010.

Papa Benedikt XVI. (ika)

Statistički podaci

Crkva u Hrvata u misijama ima ukupno 119 misionara i misionarki, i to 40 misionara i 79 misionarki. Hrvatski misionari i misionarke djeluju u trideset i četiri države svijeta i to na svim kontinentima. Prema kontinentima to izgleda ovako: Afrika: u 14 država, Azija: u 2 države, Europa: u 6 država, Južna Amerika: u 8 država, Srednja Amerika: u 3 države i Oceanija: u 1 državi.

Od 40 misionara u misijama imamo: 35 svećenika, 3 biskupa i 2 brata laika.

S obzirom na pripadnost 9 je biskupijskih svećenika i 1 je biskup. Oni pripadaju sljedećim biskupijama: Banjalučka biskupija (1), Krčka biskupija (1), Mostarsko-Duvanjska biskupija (1), Porečko-Pulska biskupija (2), Požeška biskupija (1), Splitsko-Makarska nadbiskupija (3) i Varšavska biskupija (1).

Od 30 svećenika-redovnika dvojica su biskupi i dvojica su braća-laici. Oni pripadaju sljedećim redovničkim zajednicama: franjevci (18), dominikanci (2), karmelićani (2), isusovci (2), lazaristi (1), salezijanci (4) i verbiti (1).
U misijama djelu i 79 misionarki od kojih je 78 redovnica i 1 laikinja. Pripadnost redovničkim zajednicama izgleda ovako: Službenice milosrđa - Ančele (9), Bosonoge karmelićanke, Franjevke (8), Karmelićanke BSI (19), Kćeri Božje ljubavi (4), Kćeri križa (1), Kćeri milosrđa - „Blatarice“ (7), Križarice (2), Marijine sestre 5, Sestre milosrdnice (23), Uršulinke (2) i Kćeri Marije Pomoćnice (1). Nama nepoznata redovnička zajednica (1). Ovdje nisu pribrojene Misionarke ljubavi (Sestre Majke Terezije) za koje njihova zajednica ne običava davati podatke. Neslužbeno njih preko 20 djeluje u misijama po raznim kontinentima.

Misionari i misionarke Crkve u Hrvata

Ovaj popis napravljen je 11. ožujka 2008. godine

Afrika

Benin:
Sr. Doroteja Dunđer, redovnica družbe Marijinih sestara od Čudotvorne medaljice;
Sr. Jacinta Petrović, redovnica družbe Marijinih sestara od Čudotvorne medaljice;
Sr. Maristela Galić, redovnica družbe Marijinih sestara od Čudotvorne medaljice;
Sr. Natalija Bešlić, redovnica družbe Marijinih sestara od Čudotvorne medaljice;

Burundi:
O. Drago Gverić, franjevac Provincije Presvetog Otkupitelja - Split;
Sr. Lukrecija Mamić, redovnica družbe Službenica milosrđa;

Demokratska Republika Kongo:
O. Ante Kutleša, franjevac Provincije Uznesenja Marijina – Mostar;
Sr. Blaženka Barun, redovnica družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja Splitske provincije;
Sr. Erika Dadić, redovnica družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja Splitske provincije;
O. Filip Sučić, franjevac Provincije Uznesenja Marijina – Mostar;
O. Ilija Barišić, franjevac Provincije Sv. Jeronima – Zadar;
Sr. Ivka Piplović, redovnica družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja Splitske provincije;
Sr. Mirabilis Višić, redovnica družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja Splitske provincije;
Sr. Mirjam Penić, redovnica družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja Splitske provincije;
Sr. Mislava Prkić, redovnica družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja Splitske provincije;
O. Pero Čuić, franjevac Provincije Uznesenja Marijina – Mostar;
Sr. Romana Baković, redovnica družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja Splitske provincije;
Sr. Samuela Šimunović, redovnica družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja Splitske provincije;
O. Stojan Zrno, franjevac Provincije Uznesenja Marijina – Mostar;

Gana:
Don Ivan Stojanović, salezijanac Hrvatske salezijanske provincije;

Kamerun:
Vlč. Ivica Šušnjara, svećenik Varšavske nadbiskupije;
Vlč. Karlo Prpić, svećenik Požeške biskupije;
Sr. Mirjam Šurjan, redovnica uršulinka Hrvatske provincije;

Kenija:
O. Miroslav Babić, franjevac Provincije Bosne Srebrene - Sarajevo;

Madagaskar:
Sr. Marica Jelić, redovnica družbe Kćeri Marije Pomoćnice;

Maroko:
O. Ivica Pavlović, franjevac Provincije Bosne Srebrene – Sarajevo;

Nigerija:
Sr. Ana Marija Maleš, redovnica družbe Karmelićanki Božanskog Srca Isusova;
Sr. Josipa Šprajc, redovnica družbe Karmelićanki Božanskog Srca Isusova;
Sr. Kristina Prekaj, redovnica družbe Karmelićanki Božanskog Srca Isusova;
Sr. Lucija Vincek; redovnica družbe Karmelićanki Božanskog Srca Isusova;

Ruanda:
Don Danko Litrić, salezijanac Hrvatske salezijanske provincije;
O. Ivica Perić, franjevac Provincije Bosne Srebrene – Sarajevo;
O. Jure Tokalić, franjevac Provincije Bosne Srebrene – Sarajevo;
Don Sebastijan Marković, salezijanac Hrvatske salezijanske provincije;

Sudan:
Fra Leopold Mičić, franjevac brat-laik Provincije Sv. Jeronima – Zadar;

Tanzanija:
Don Ante Batarelo, svećenik Splitsko-Makarske nadbiskupije;
Don Dražen Klapež, svećenik Splitsko-Makarske nadbiskupije;
Sr. Marija Kaja Perić, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka Njemačke provincije;
Don Nikola Sarić, svećenik Splitsko-Makarske nadbiskupije;
Don Velimir Tomić, svećenik Mostarsko-Duvanjske biskupije;

Uganda:
Sr. Vedrana Ljubić, redovnica družbe Kćeri Božje ljubavi;
Sr. Bogdana Markić, redovnica družbe Kćeri Božje ljubavi;

Zambija:
Don Boris Dabo, svećenik Krčke biskupije;

Azija:

Indija:
Sr. Emerika Šumak, redovnica Družbe kćeri Križa;

Europa:

Albanija:
Sr. Ana Milković, redovnica reda Bosonogih karmelićanki;
Sr. Ancila Lulgjuraj, redovnica reda Bosonogih karmelićanki;
O. Anđelko Kamenčić, franjevac Provincije Bosne Srebrene – Sarajevo;
O. Hile Kabashi, franjevac Provincije Bosne Srebrene – Sarajevo;
Sr. Jeronima Juroš, redovnica družbe Kćeri Božje ljubavi;
Vlč. Marcel Lakoseljac, svećenik Porečko-Pulske biskupije;
Sr. Marijana Mrakovčić, redovnica reda Bosonogih karmelićanki;
O. Mijo Šuman, franjevac Provincije Bosne Srebrene – Sarajevo;
Sr. Mirjam Glavina, redovnica reda Bosonogih karmelićanki;
Sr. Nives Duspara, redovnica družbe Kćeri Božje ljubavi;
Sr. Zoja Imakulata Kačinari, redovnica reda Bosonogih karmelićanki;

Bugarska:
Sr. Barbara Vrućina, redovnica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Ruža Raič, redovnica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka;
O. Srećko Rimac, svećenik karmelićanin Hrvatske karmelske provincije sv. Josipa;
O. Tadej Perica, svećenik karmelićanin Hrvatske karmelske provincije sv. Josipa;

Island:
Sr. Celestina Gavrić, redovnica družbe Karmelićanki Božanskog Srca Isusova;

Rumunjska:
Sr. Anita Strujić, redovnica družbe Službenice milosrđa;
Sr. Damjana Zorić, redovnica družbe Službenica milosrđa;
Sr. Firmina Vukman, redovnica družbe Službenice milosrđa;
Sr. Gracija Erceg, redovnica družbe Službenice milosrđa;

Rusija:
Sr. Augustina Mesarić, redovnica družbe Karmelićanki Božanskog Srca Isusova,
Sr. Mirjam Bubnjić, redovnica družbe Karmelićanki Božanskog Srca Isusova;

Ukrajina:
Sr. Jasna Lučić, redovnica uršulinka Hrvatske provincije;

Južna Amerika:

Argentina:
Sr. Agnes Belina, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Alvernija Mirošević, redovnica družbe Kćeri milosrđa TRS sv. Franje;
Sr. Belen Mikulić, redovnica;
Sr. Anzelma Marčelić, redovnica družbe Kćeri milosrđa TRS sv. Franje;
Sr. Arimateja Kalšan, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Aventina Podoreški, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Beata Kovačević, redovnica družbe Kćeri milosrđa TRS sv. Franje;
Sr. Celina Kušen, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Eufemija Rančić, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Humberta Saćer, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Ignacija Telban, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Justicija Zlatolas, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Lujza Mlinar, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Tereza Kovačević, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Gracija Bakić, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Marija Kalenić, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Nives Kozarić, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Stjepanka Orić, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Stjepanka Pavić, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Stanislava Saćer, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Štefanija Kušen, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Terezija Stantić, redovnica družbe Kćeri milosrđa TSR sv. Franje;
Sr. Vicencija Čubrić, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Vincenta Matić, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;

Bolivija:
O. Karlo Ćavar, redovnik dominikanac Hrvatske dominikanske provincije Navještenja BDM;
O. Pavao Lasić, redovnik dominikanac Hrvatske dominikanske provincije Navještenja BDM;

Brazil:
Sr. Andreja Marić, redovnica družbe Karmelićanki Božanskoga Srca Isusova;
Sr. Beatrica Krstačić, redovnica družbe Milosrdnih sestara sv. Križa;
Sr. Benedikta Miš, redovnica družbe Karmelićanki Božanskog Srca Isusova;
O. Benjamin Bartolić, isusovac Hrvatske pokrajine Družbe Isusove;
Sr. Vendelina Kvesić, redovnica družbe Karmelićanki Božanskog Srca Isusova;

Čile:
Sr. Bogoljuba Stanić, redovnica družbe Kćeri milosrđa TRS sv. Franje;

Ekvador:
Sr. Antonela Medić, redovnica družbe Službenica milosrđa;
Sr. Iva Jelić, redovnica družbe Službenica milosrđa;
Sr. Klementina Banožić, redovnica družbe Službenica milosrđa;
Sr. Lenka Čović, redovnica zajednica Comunidad Cristo Misionero Orante;

Paragvaj:
Sr. Mirjam Radošević, redovnica družbe Sestara milosrdnica sv. Vinka;
Sr. Tarzicija Dimitrijević, redovnica družbe Kćeri milosrđa TRS sv. Franje;
Sr. Zlata Vrbić, redovnica družbe Kćeri milosrđa TRS sv. Franje;

Peru:
Mons. Drago Balvanović, svećenik Banjalučke biskupije;
Mons. Gerard Anton Žerdin, biskup – franjevac Provincije sv. Ćirila i Metoda – Zagreb;
Fra Tomica Hruška, franjevac brat-laik Provincije sv. Ćirila i Metoda – Zagreb;

Venecuela:
O. Veljko Carlos Dobošić, franjevac Provincije sv. Ćirila i Metoda – Zagreb;

Srednja Amerika:

Antigva i Barbuda:
O. Ante Jerončić, redovnik verbit;

Meksiko:
Don Marin Mandić, salezijanac Hrvatske salezijanske provincije;

Nikaragva:
O. Boris Tandarić, franjevac Provincije sv. Ćirila i Metoda – Zagreb;

Oceanija:

Salomonski otoci:
O. Ivica Gregurec, redovnik lazarist;

Više o misijama na: www.missio.ba. (kta/f.p.)