Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara

Papa otvorio Svećeničku godinu

Ponedjeljak, 22. 06. 2009.

Svečanom prvom Večernjom svetkovine Presvetog Srca Isusova u bazilici sv. Petra u Vatikanu papa Benedikt XVI. otvorio je 19. lipnja Svećeničku godinu. U svojoj homiliji Papa je pozvao oko 400.000 katoličkih svećenika koji djeluju u raznim krajevima svijeta da obavljaju svoju svećeničku službu velikodušno i predano, ali i bogobojazno. Treba voditi računa da svojim ponašanjem, nehajem ili krivnjom ne nanesemo štetu povjerenim nam dušama, rekao je Papa i podsjetio svećenike kako su Crkvi potrebni sveti svećenici, službenici koji će pomagati vjernicima da iskuse ljubav milosrdnog Gospodina i koji će biti njegovi uvjereni svjedoci. 

“Na to nas pozivaju svećenička obećanja, koja smo dali prigodom našeg ređenja i koje obnavljamo svake godine na Veliki četvrtak. Čak i naši nedostaci, naša ograničenja i slabosti moraju nas voditi Presvetom Srcu Isusovu”, rekao je papa Ratzinger, dodavši kako i kada griješimo, promatrajući Krista, moramo se kajati za svoje grijehe kako bi nas On doveo k Ocu. To vrijedi posebice za službenike Božje.

“Ništa ne tišti toliko Crkvu, Tijelo Kristovo, koliko grijesi njezinih pastira, posebno onih koji se pretvaraju u otmičare ovaca, zavodeći ih svojim privatnim naukom ili vežući ih zamkama grijeha i smrti”, rekao je Papa. Benedikt XVI. se osjeća dužnim štiti Crkvu od zastranjivanja vjere kao i djecu koju su crkveni ljudi povrijedili zbog toga je već na početku svog pontifikata odlučio da Crkva ne može imati nikakve snošljivosti prema svećenicima i redovnicima koji seksualno zlostavljaju djecu. “I za nas vrijedi poziv na obraćenje i traženje pomoći u Božjem milosrđu”, rekao je Papa i primijetio kako se svi crkveni ljudi s poniznošću i neustrajnom molitvom moraju obraćati Presvetom Srcu Isusovu. Papa je svećenicima kao primjer dao sv. Mariju Ivana Vianneya, čije su relikvije bile toga dana izložene u bazilici sv. Petra. Za uspješnog službenika Božjeg sigurno je potreban studij s posebnim i trajnim pastoralnim odgojem, ali još više je potrebna “znanost ljubavi”, koju čovjek prima u prisnom zajedništvu s Kristom.

Papino pismo povodom Svećeničke godine

Godina posvećena „promicanju nužne nutarnje obnove svih svećenika radi njihova čvršćeg i učinkovitijeg evanđeoskog svjedočenja u današnjem svijetu”, tako je papa Benedikt XVI. u pismu upućenom „braći u svećenstvu” opisao Svećeničku godinu koja počinje danas 19. lipnja, na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova i Dana molitve za posvećenje klera. Papa je htio da se svećenička godina slavi zajedno s obilježavanjem 150. obljetnice „rođendana za nebo”, odnosno preminuća, svetoga Ivana Marije Vianneya, poznatijeg kao Arški župnik, nebeskoga zaštitnika župnikâ, koji je preminuo 4. kolovoza 1859. godine. Papa svim svećenicima u svijetu predlaže jednostavan i stvaran hod po uzoru na Arškoga župnika.

Benedikt XVI. prije svega ističe „neizmjeran dar svećenika ne samo za Crkvu nego i za čitavi svijet”. Papa spominje apostolske napore, neumorno i skrovito služenje, ljubav brojnih svećenika, bezrezervno predanih služenju Bogu i bližnjemu, unatoč teškoćama i neshvaćanjima, katkada i progonima sve do vrhovnoga svjedočenja krvlju. S gorčinom ističe „također i situacije, nikada dovoljno oplakane, u kojima ista Crkvi pati zbog nevjernosti nekih svojih službenika, a svijet u tome nalazi razlog za sablazan i odbacivanje, potom jednostavno navodi čimbenike koji su Arškoga župnika učinili ‘pastirom po srcu Božjem’: bio je prije svega jako ponizan čovjek i svjestan da je kao svećenik najdragocjeniji dar božanskoga milosrđa za svoj narod”. Izgledao je slomljen bezgraničnim osjećajem odgovornosti: Ako bismo dobro shvatili što je svećenik na zemlji – govorio je – umrli bismo, ali ne od straha nego od ljubavi. Znao je da je pozvan „utjeloviti Kristovu prisutnost, svjedočeći njegovu spasonosnu ljubav. Ono što najprije moramo naučiti, kaže se Papinu pismu, jest „posvemašnje poistovjećivanje Arškoga župnika sa svojom službom. Uistinu nije riječ o tome da se zaboravi kako je bitna učinkovitost otajstva neovisna o svetosti službenika; ali također se ne može zanemariti izvanredna plodonosnost koja nastaje u susretu između objektivne svetosti otajstva i subjektivne svetosti službenika. Vianney je sustavno pohađao bolesnike i obitelji, organizirao pučke misije i zaštitničke blagdane; prikupljao novac za svoja karitativna i misionarska djela; uljepšavao svoje crkve, brinuo se za sirotice, zanimao za izobrazbu djece; osnivao bratstva i pozivao laike na suradnju s njim. Njegov me primjer potiče, istaknuo je Papa u svjetlu Drugoga vatikanskog sabora, da istaknem prostore suradnje koju valja sve više proširiti na vjernike laike, s kojima svećenici čine jedinstveni svećenički narod.

Papa zatim podsjeća na svakodnevno svjedočenje Arškoga župnika: molitvu pred Presvetim oltarskim sakramentom, slavljenje mise i ispovijedanje. Bio je uvjeren da o misi ovisi sav životni žar jednoga svećenika. Uzrok opuštenosti svećenika – govorio je – u tome je što nije pozoran na misu. Bože moj – uzvikivao je – koliko li treba sažalijevati svećenika koji iz običaja slavi misu misi! Benedikt XVI. potom, po uzoru svetoga Ivana Vianneya, potiče na nepresušno povjerenje u sakrament pokore, te potiče da ispovijedanje bude središte pastoralnih briga. Arški je župnik u ispovjedaonici katkada provodio po 16 sati na dan: hrabrio je žalosne, zagrijavao mlake, uspijevajući preobraziti srce i dušu brojnih osoba, jer znao je učiniti da osjete „milosrdnu ljubav Gospodinovu”. Ars je tada bio „velika bolnica za duše”. Velika je nesreća za nas župnike – govorio je sveti Ivan – u tome što duša tolikih vjernika otromi, privikavajući se na grijeh ili ravnodušnost. Stoga je činio strogo trapljenje s bdijenjima i postovima. Jednom se povjerio nekom subratu svećeniku: Reći ću vam svoj recept: Duše su plaćene Isusovom krvlju, a svećenik se ne može posvetiti njihovu spasu ako odbija osobno sudjelovati u velikoj cijeni otkupljenja, kaže se u pismu.

Papa u svom pismu potiče svećenike da po uzoru na tog sveca poput njega žive „novim životom” koji je Krist savjetovao, slijedeći tri evanđeoska savjeta siromaštva, čistoće i poslušnosti, kao redoviti put kršćanskoga posvećivanja u svakodnevnome životu. Kao siromah Arški je župnik mogao reći: „Moja je tajna jednostavna - sve dati i ništa zadržati”. Njegova se čistoća caklila u njegovu pogledu kada se očima jednog zaljubljenika obraćao prema svetohraništu. A sasvim poslušan tvrdio je: „Ne postoje dva dobra načina služenja Bogu. Ima samo jedan: služiti Bogu kako On želi da mu se služi”. Papa posebice poziva svećenike da znaju prihvatiti novo proljeće koje Duh u Crkvi ovih dana budi preko crkvenih pokreta i novih zajednica. Sveti Otac ističe potrebu zajedništva između svećenika i vlastitoga biskupa u učinkovitome i osjećajnome bratstvu. Jedino će tako, pojasnio je Benedikt XVI., svećenici moći u potpunosti živjeti dar beženstva i biti kadri potaknuti procvat kršćanskih zajednica u kojima se ponavljaju čudesa prvoga propovijedanja. Na raju, Papa podsjeća kako je Pavao VI. govorio da „suvremeni čovjek radije sluša svjedoke nego učitelje, a ako sluša učitelje onda to čini jer su svjedoci”. Povjeravajući svećeničku godinu Blaženoj Djevici, Papa završava pismo riječima: „Dragi svećenici, Krist računa na vas. Po uzoru na svetoga Arškog župnika, prepustite da vas osvoji Krist i bit ćete u današnjem svijetu vjesnici nade, pomirbe i mira”.
(ika)

Službena internetska stranica Svećeničke godine

U povodu Svećeničke godine, Kongregacija za kler otvorila je službenu internetsku stranicu “Annus Sacerdotalis” na adresi www.annussacerdotalis.org.

Na toj višejezičnoj stranici, na talijanskom, engleskom, njemačkom, francuskom, španjolskom i portugalskom, objavljen je cjelovit tekst pisma pape Benedikta XVI. povodom početka Svećeničke godine te dekret o potpunom oprostu. Objavljen je i životopis svetog Arškog župnika Ivana Marije Vianneya, te prikaz života još dvadeset svetih svećenika koji su u različitim dijelovima svijeta svojim služenjem ostavili poseban pečat.

Na stranici se mogu pronaći i službeni dokumenti crkvenog učiteljstva o svećeništvu, a objavljeni su i materijali koji obrađuju različite teme vezane uz svećeničku službu - od kristološke dimenzije svećeničkog ređenja, ministerijalnog svećenstva, o svećeničkom identitetu i poslanju, duhovnosti i zajedništvu, potom o utjecaju medija i njihovu korištenju u svećeničkoj formaciji, o kulturnim izazovima svećenika u trećem tisućljeću, do psihološko-emotivnog sazrijevanja svećenika.

Na stranici je objavljena i posebna poruka u povodu Svećeničke godine pročelnika Kongregacije za kler kardinala Claudia Hummesa, kao i njegove ranije poruke u raznim prigodama, te izlaganja u raznim prilikama tajnika Kongregacije nadbiskupa Maura Piacenza. Naposljetku tu je i molitva za svećenike, te prilozi o euharistijskom klanjanju za posvećenje svećenika i duhovno materinstvo. (ika/gk)