Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara

“Franjevci u Zadru” - okrugli stol

Ponedjeljak, 05. 10. 2009.

U povodu proslave osamstoljetnog jubileja postojanja, u crkvi Sv. Frane u Zadru u petak 2. listopada održan je okrugli stol “Franjevci u Zadru” kojem je prethodilo misno slavlje koje je predvodio fra Miroslav Barun, gvardijan samostana sv. Mihovila. Susret je okupio mnoge laike, redovnice i redovnike franjevačke obitelji u Zadru.

O značenju franjevaca općenito i Male braće za Zadar govorio je o. Josip Sopta, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Franjevci trećoredci u Zadru i drugi sljedbenici sv. Franje bila je tema izlaganja fra Petra Runje, franjevca trećoredca iz Krka, crkvenog povjesničara i proučavatelja starije franjevačke povijesti. Susret je završen slavom Bogu Franjinim hvalospjevom i molitvom za Međunarodni dan nenasilja.

Osobita vrijednost zadarskog franjevačkog samostana je u činjenici da ga je osnovao sam sv. Franjo koji je na putu za Svetu zemlju 1212. g. boravio u Zadru. Prema franjevačkom autoru Gonzagi, otac Franjo je u Zadru uz pomoć građana osnovao prvi siromašni samostan koji je s vremenom postao poznat u cijelom redu. Veličini tog dara zadarski franjevci će zahvaliti i nadolazećom trogodišnjom pripremom do 2012. g. u proslavi Franjinog boravka u Zadru. Dokumenti iz 1235. g. spominju fra Siksta iz Brescie, provincijala u Dalmaciji. Već 1250. g. tadašnja provincija Sclavonia, kako se zvala, imala je 20 velikih samostana u kojima je živjelo i do 300 franjevaca, istaknuo je provincijal Sopta i podsjetio da je 1340. g. provincija imala 26 samostana raspodijeljenih u četiri manje upravne jedinice, kustodije: dubrovačka, splitsko-zadarska, rapska i istarska. U 15. st. te su kustodije formirale dvije provincije, dubrovačku i zadarsku koje se 1899. g. ujedinjuju u sadašnju provinciju sv. Jeronima. Ona sad u Hrvatskoj ima 21 kuću, 62 redovnika, šest bogoslova i dva kandidata. O. Sopta je podsjetio da je Franjo u Zadru stanovao uz crkvicu sv. Jeronima, sadašnju kapelu sv. Križa koja je bila vlasništvo benediktinki sv. Nikole. Uz nju je podignuta sadašnja Franjina bazilika. Franjo je, naime, nakon trogodišnje bolesti ozdravio opaticu samostana sv. Nikole, nakon čega je franjevcima darovan vrt za samostan a benediktinke su prihvatile Regulu sv. Klare.

“Želimo služiti ovom narodu i biti s njim”, poručio je provincijal Sopta i istaknuo da ih je Franjina karizma obvezala i dala brojne svjedoke, mučenike za vjeru i kandidate za oltar, poput fra Ive Perana, provincijala i poznatog glazbenika koji je dugo živio u Zadru. Devet članova njihove provincije poginuli su kao žrtve komunističkog progona nakon Drugog svjetskog rata, a brojni su bili zatvarani i proganjani. Iz njihovih škola i učilišta potječu brojni crkveni i društvene vođe, nacionalni preporoditelji, pisci, prirodoznanstvenici, arheolozi, skupljači narodnog blaga, teolozi, mistici. Spader Oktavije (Janković), biskup u Rimu, napisao je najstariju tiskanu povijest provincije koja je, uz sadašnji Kraj na Pašmanu, imala samostane i na Ugljanu, Pagu, Novigradu, Silbi i Podpragu na Velebitu. O. Sopta je istaknuo velike zasluge prvog franjevca izabranog za papu u 13. st.; to je papa Nikola IV., Jeronim Masci, koji je djelovao u zadarskom samostanu sv. Frane i osnovao školu. Radio je na jedinstvu Crkve, poticao misije, formirao Crkvu u Kini, slao misionare na Bliski Istok i Balkan. Potvrdio je i prvo pravilo Franjevačkog svjetovnog reda, dao uljepšati crkve sv. Ivana na Lateranu i Sv. Maria Maggiore. Među drugim istaknutim članovima Provincije su i provincijali Sebastijan Dolci i Petar Lašić, znanstvenik Mijo Brlek, pisac Donat Fabijanić, povjesničar Franjo Jurić, minijaturist Bonaventura Razmilović, skladatelj Bernardin Sokol.

Dragocjenost samostana sv. Frane u Zadru je i Arhiv koji čuva knjige čak i iz 13. st. Odolio je svim povijesnim nedaćama i stranim posezanjima. U Arhivu je i knjiga iz 14. st. u kojoj se prvi put opisuje kako se rade boje za knjige. U njemu se nalazi preko 200 inkunabula, vrijedni pečati i više od stotinu pergamenata od kojih su mnogi pisani i rađeni u pozlati i temperi. Fra Petar Runje je podsjetio na nastanak Trećeg svjetovnog reda 1235. g. u Zadru. God. 1251. spominju se dva eremitska franjevca koja posreduju mir između ninskih i zadarskih benediktinaca. Kod kapelica sv. Križa, Lazara, Svetog Duha i sv. Ivana živjeli su gubavci koje su posluživali sljedbenici sv. Franje. (ika)