Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara

• plan stranica i impressum
• kontakt
• RSS

• Naslovnica
• O nama
• Redovi i družbe
• Adresar
• Povjerenstva
• Statistički podaci
• Izdavaštvo
• Kontaktirajte nas

Statistika

HKVRPP još od svojih početaka vode detaljnu statistiku o broju redovnika i redovnica svih redovničkih družbi na području bivše države, a od 1991. na području Hrvatske.

Budući su statistike dosta kompleksne nemoguće ih je ovdje dati u potpunosti. Stoga ovdje donosimo samo grubi zbroj članova u određenim godinama - usporedbe radi. Napominjemo da ovako “sažeta” statistika ne oslikava stvarno stanje redovništva u Hrvatskoj. Detaljni uvid u stanje određene družbe možete zatražiti u Tajništvu HKVRPP-a.

Redovnici

Godina	Redovnici u Hrvatskoj (redovnički svećenici i redovnička braća*)	Redovnici u Hrvatskoj – zajednice čije je sjedište izvan Hrvatske (redovnički svećenici i redovnička braća*)	Monaški redovnici (redovnički svećenici i redovnička braća)
1977	2522	**	94
1987	2443	**	65
1998	1635	**	14
2002	1032	71	16
2003	958	76	16
2004	1017	81	16
2005	993	83	19
2006	1005	76	15
2007	1005	72	15
2008	959	75	13
2009	970	61	14
2010	962	74	17

* Uključujući i one koji borave u inozemstvu.
** Nemamo podatke.

Redovnice

Godina	Redovnice u Hrvatskoj* (samo sestre s doživotnim zavjetima)	Redovnice u Hrvatskoj – zajednice čije je sjedište izvan Hrvatske* (samo sestre s doživotnim zavjetima)	Klauzurne redovnice (samo sestre s doživotnim zavjetima)
1976	4522	87	190
1986	4401	179	200
1996	3771	55	198
2002	3286	217	**
2003	3197	212	157
2004	3254	217	180
2005	3233	212	180
2006	3104	240	177
2007	3056	245	188
2008	3036	226	186
2009	2990	220	181
2010	2933	211	188

* Uključujući i one koji borave u inozemstvu.
** Nemamo podatke.

Statistički podaci o apostolatu redovnica u Hrvatskoj (2008.)

U školstvu	Vrtić	159
	Školski vjeronauk	306
	Drugo	58
U zdravstvu	Med. sestre	234
	Drugo	140
U službi mjesne Crkve / župe	Župni vjeronauk	281
	Orguljašice	297
	Briga za crkve	315
	Župna domaćinstva	174
	Drugo	56
U službi Crkve na razini (nad)biskupije	U služenju Crkvi	309
Ukupan broj redovnica		2329

Statistike na europskoj razini

Preurzeto iz predavanja s. Enrice Rosanne, FMA Redovnički život u Europi - izazov za Crkvu i europsko društvo. Cijeli tekst članka

Premisa

God. 1969. 47,8% svih redovnika i 56,1% redovnica dolazilo je iz Europe, dok su iste godine svega 40,1% katolika činili Europljani. Nakon 38 godina, 2007. godine, Europa je i dalje bila kontinent s najvećim brojem posvećenih osoba: na Starom kontinentu je živjelo naime 40,5% redovnikâ i 41,5% redovnicâ. U promatranom vremenskom razdoblju pad broja posvećenih osoba je bez ikakve sumnje bio strelovit i stalan, ali ipak, bar za sada, koči ga usporedno povećanje prosječne životne dobi. Riječ je o padu koji treba dovesti u vezu sa smanjenim udjelom Europe na razini svjetske Crkve: broj krštenika u Europi 2007. godine iznosio je svega 24,7% od ukupnog broja krštenika, sa smanjenjem za gotovo 15% u vremenskom razdoblju od četrdeset godina. To se smanjenje tumači bilo kao posljedica općeg demografskog pada bilo zbog manje dinamičnosti europskih crkvenih sredinâ. Među mnoštvom podataka koje bi se moglo citirati a koji ukazuju na činjenicu da je katolištvo u Europi shrvao umor opaža se sve veći broj, također u obiteljima u kojima su oba roditelja kršteni, onih koji se odlučuju ne krstiti dijete po rođenju kako bi mu se pustilo da jednom kada odraste ono samo o tome donese odluku. Riječ je o odluci koja za sobom povlači jednu drugu: sustezati se od svakog vjerskog odgoja kako se ne bi utjecalo na buduće odluke. To su odluke koje jasno iznose na vidjelo obezvrjeđivanje i marginaliziranje govora o vjeri, koji više nije postavljen kao temelj osobnosti, već je smješten na područje komplementarnih izbora na koje se pojedinac može odlučiti i u mladenačkoj ili odrasloj dobi. Nije teško shvatiti kako takav način djelovanja i shvaćanja vjerske izobrazbe obavezuje Crkvu da drukčije osmisli odgojno pitanje, koje će se razlikovati od postojeće prakse. Danas se može s pravom pretpostaviti da odrasli Europljanin ima neku vjersku naobrazbu, ili ako ništa drugo a ono bar informaciju o vjeri, koju je primio u obitelji i da ova potonja brine za pripadnost crkvenoj stvarnosti (krštenje, prva pričest, krizma te pripadajuće kateheze). Zna se dogoditi da vremenom ta veza oslabi te stoga postaje nužna "ponovna evangelizacija", ali se uvijek polazi od jednog "iskrčenog terena", dozivaju se u svijest već poznata znanja. U doglednoj budućnosti, koja je po mnogo čemu već započela, porast će broj odraslih kojima će se pružati prvi navještaj i kojima će se saopćavati poruku koja je njima potpuno nepoznata.

Podaci

Redovnici/e (papinsko pravo i dijecezansko pravo)

Godina	Svećenici	Trajni đakoni	Braća	Redovnice
1982.	74.297	174	33.628	511.967
2007.	58.422	319	18.693	310.138
Varijacije %	-21,4	+83,3	-44,4	-39,4

Ako usporedimo Europu s ostatkom svijetom: God. 1982.: u Europi je bilo 33,7% katolika (i europsko pučanstvo je bilo 39,8% katoličko); u Europi je boravilo 48,2% redovnika svećenika, 45,4% braće redovnika i 54,4% redovnica. God. 2007.: u Europi je bilo 24,7% katolika (europsko pučanstvo je bilo 40,1% katoličko); u Europi boravi 43,1% redovnika svećenika, 49,5% braće i 41,5% redovnica.

Redovnice (papinskog prava)

Godina	Novakinje	Redovnice s privremenim zavjetima
1982.	4.685	10.817
2007.	2.641	10.641
Varijacije %	-43,6	-1,6

God. 1982: u Europi je bilo 29,0% svih novakinja u svijetu i 30,8% redovnica s privremenim zavjetima. God. 2007: u Europi je bilo 15,3% svih novakinja u svijetu i 21,1% redovnica s privremenim zavjetima.

Redovnice

Godina	Vječni	Privremeni	Novakinje
1988.	338.702	12.861	4.949
1988.	213.319	9.338	1.898
Varijacije %	-37,0	-27,4	-61,6

Dinamika opadanja, u cjelini uzevši, je zajednička i aktivnim i kontemplativnim zajednicama (različit je slučaj ako se pogleda stvarnost nekih samostana koje resi osobita živost, ali kao što se zna jedna lasta – sa sociološkoga gledišta – ne čini proljeće…), no ipak je u stanovitoj mjeri naglašenija među redovnicama iz aktivnih redovničkih zajednica (te stoga bar dijelom imaju pravo i oni koji hvale superiornost kontemplativnog života). Što se pak tiče činjenice da redovnice s privremenim zavjetima bilježe manji pad od novakinja to se može povezati sa činjenicom da je u slučaju novakinja promatrano razdoblje od jedne ili najviše dvije godine dok zavjetovane sestre obuhvaćaju šire vremensko razdoblje te će se možda taj podatak više ustaliti. Može također biti da u podatke o zavjetovanim sestrama ulazi poveći broj redovnica iz drugih zemalja, dok novakinje više odražavaju nacionalnu provenijenciju. U sadašnjem trenutku ne postoje pouzdani podaci o toj temi (koja je usto veoma osjetljiva i bogata religijskim i kulturnim implikacijama). U Europi redovničke ustanove ne uspijevaju više, same, održavati onu veliku mrežu ustanovâ koje su one same uspjele stvoriti tijekom proteklih stoljećâ. One se stoga pitaju što im je činiti: odreći se djelovanja; smanjiti njihov broj aktivnosti; tražiti pomoć izvana i tako nastaviti s dosadašnjim radom… Odbacujući ideju o "uvozu" redovnikâ i redovnicâ iz Latinske Amerike, Afrike i Azije, kako bi se redovito nastavilo s radom, nekako se provedivijim čini rad na posadašnjenju pri čemu će se uteći sudjelovanju laikâ (i oni su odgovorni za budućnost Crkve) i suradnji među različitim redovničkim zajednicama u formaciji i apostolatu. Osnovno pitanje koje nam se postavlja jest ovo: hoće li redovništvo pronaći drugo snažno središte, koje više neće biti europsko? I ne samo to, već koji utjecaj europsko društvo vrši na redovništvo i obratno? A mi?

Osjećaš duhovni poziv?

Učini ovdje prvi korak-klik!

© 2009 Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica, sva prava pridržana | kontakt | plan stranica | RSS

Vrijeme zadnje izmjene: Četvrtak, 02. 02. 2012. u 12:55:00