Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara

Franjevci (OFM) (Provincija Presv. Otkupitelja sa sjedištem u Splitu)

Poglavar : fra Željko Tolić

Trg Gaje Bulata 3
21 000 Split

Telefon: 021/ 348-182

Faks: 021/ 347-822

E-mail: provincijalat-franjevaca@st.t-com.hr

URL: www.franjevci-split.hr

Gospodine,učini me oruđem svoga mira,
Gdje je mržnja,da donosim ljubav!
Gdje je uvreda,da donosim praštanje!
Gdje je nesloga, da donosim jedinstvo!
Gdje je zabluda, da donosim istinu!
Gdje je sumnja, da donosim vjeru!
Gdje je očaj, da donosim nadu!
Gdje je tama,da donosim svjetlo!
Gdje je žalost, da donosim radost!

Jer tko se daruje,prima;
tko prašta,bit će mu oprošteno
i tko umire sebi,rađa se za vječni život!

• Provincija sv. Ćirila i Metoda
• Provincija sv. Jeronima
• Provincija Presvetog Otkupitelja
• Provincija Uznesenja BDM
• Provincija Bosne Srebrene
• Slovenska provincija sv. Križa
• Ordo Fratrum Minorum




Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, sa sjedištem u Splitu, nastala 1735., diobom od Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Djelomično je nasljednica bogate duhovne franjevačke baštine koja je, na području na kojem danas Provincija djeluje, nastala već u razvijenom srednjem vijeku sa samostanima koje su obdarivali hrvatski velmože Šubići i Nelipići (Splitska kustodija, Slavenske franjevačke provincije, 1239).

S tog se područja, naime, još prije osnivanja Provincije, istaklo više redovnika koji su iznikli iz naroda i živjeli za Boga i narod, od kojih svakako treba spomenuti jeruzalemskog mučenika sv. Nikolu Tavelića. U obrani domovine i kršćanske vjere franjevci su često stradali, a njihove nastambe i crkve u kojima su obnavljali svete obrede više su puta kroz mučnu povijest sve do domovinskog rata pretvarane u ruševine i zgarišta. No, upravo je na tom području iz te religiozne baštine, niknula najstarija, izvorna, do danas očuvana hrvatska ženska redovnička udruga osnovana u Šibeniku 1673, kojoj su franjevci provincije Presvetog Otkupitelja bili duhovni vođe.

Baštineći bogato filozofsko i bogoslovno naslijeđe na tom su području niknula i filozofsko-teološka učilišta od kojih su najpoznatija trogodišnja filozofska te četverogodišnja bogoslovna učilišta u Šibeniku (1699,1714) i Makarskoj (1708,1736.) od kojih je šibensko 1735. proglašeno generalnim učilištem I. stupnja s pravom pripremanja lektora, odnosno profesora, priznatih u Franjevačkom redu. Preustrojstvom školstva od njih je 1936. nastala Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj. Franjevci su osnovali i prvu javnu gimnaziju s nastavnim hrvatskim jezikom na hrvatskom jugu (ujedinjena u Sinju 1854).

Prožeti ljubavlju prema Bogu i ljudima, vjeri, crkvi, domovini i znanosti, franjevci provincije Presvetog Otkupitelja trsili su se da bi svoj život založili na Božju čast i korist bližnjemu. Među njima su se istakli nacionalni i duhovni preporoditelji i pisci: Grabovac, Knežević i Kačić; pokretač ideje o hrvatskom ujedinjenju fra Andrija Dorotić; biskup Milinović; otac starohrvatske arheologije fra Lujo Marun; teolog fra Karko Balić i mistik fra Ante Antić. Uz njih su djelovali mnogi manje poznati ali vrijedni redovnici: molitelji, propovjednici, mučenici, znanstvenici, profesori, skupljači narodnog blaga, i nadasve brojni župnici, vjerovjesnici i vjeroučitelji po župama u manjim gradovima kao što su Drniš, Sinj, Knin, Imotski, Makarska, Metković, ali i u većim gradovima Splitu, Šibeniku i Zagrebu, te u misijama i među Hrvatima u svijetu. Posebnu pozornost zaslužuju najnepoznatiji koji su svoj život utrošili među siromašnim svijetom po selima, živeći skromnim bogoljubnim i čovjekoljubnim životom, njegujući religioznu svijest vjernika i opće vrednote koje su ljudima među kojima su djelovali davali snagu izdržljivosti.